Hrustovo - Hrustovo

Direkt zum Seiteninhalt

Hauptmenü:

Hrustovo

HRUSTOVO

Hrustovo kao naziv ili ime nema neku značajniju prošlost niti bogatiju istoriju, pogotovo ne daleku istoriju, osim što  većini naših Hrustovljana znači veoma mnogo.
U Hrustovu su se rodile i odrasle veliki broj generacija, tako da su ostali potomci veoma velikog broja generacija i naravno zbog toga Hrustovo ima veoma veliko Značenje za današnje generacije koje žive u i oko Hrustova, tj daleko od Hrustova. Nažalost samo stanovništvo Hrustova generacijama nije iza sebe ostavljalo nikakvih značajnijih zapisa osim ostavštine i nasljedstva u materijalnom smislu za nadolazeće generacije. Većina Hrustovljana su bili zemljoradnici tako da mnogi nisu imali uslove ni da nauče pismo a pogotovu školovanje i izučavanje. Zanati su se prenosili s generacije na generaciju pretežno familijarnom povezanošću, kao i bogatija nasljedstva, tako da je s vremenom postalo nekoliko uglednijih i poznatijih plemena u našem Hrustovu.

Kao i u svakom Poretku tako i u tadašnjim vremenima pretežno bogatiji ljudi su donosli i značajnije odluke, bez obzira koliko su one bile ispravne ili pozitivne.
Tako da su dolazeće generacije već bile progamirane na ono što je bilo prije njih i da je netrepeljivost ili ljubav prema drugim plemenima naslijeđivana generacijama, i tako da se to osjetilo sve do skora dok se Hrustovljani nisu počeli obrazovati i polaziti u škole.
Tako su Generacije kasnih 50-tih i ranih 60-tih godina napravile veliki pomak u ujedinjenju Hrustova i Hrustovljana i od tada opadaju plemenski uticaji u Hrustovu mada i danas dani ima tih posljedica nažalost, a to je podijeljenost Hrustova na dva džemata, i uprkos svim dešavanjima pokušajima i zalaganjem velikog broja Hrustovljana bez obzira na plemensku i teritorijalnu pripadnost još uvijek nismo uspijeli prevazići neke podjele od vremena naših predaka, ali današnja generacija je ustrajna u tome i inšallah za nekoliko godina i ovao će se prevazići.
A jedan veliki korak ka tome je izgradnja zajedničkog hrustovačkog sportskog Centra koji je u toku.

Gledajući kroz istoriju i nekih pisanih zapisa do kojih se dosad moglo doći , naše Hrustovo nema značajniju istoriju kao neka mjesta oko nas: Ključ, Kamičak, Kamengrad, Majdan ( Stari Majdan ) . Hrustovo je jednostavno jedno mjesto koje su ljudi počeli naseljavati po zapisima negdje u 12. vijeku a struktura naselja nije dobro poznata, iako se može sa sigurnošću tvrditi po dokazima da je na mjestu današnjeg Hrustova bilo građevina iz veoma duboke istorije, kao što se predpostavlja da je  na mjestu današnjih Zukića-Eminića bila  bogomolja iz doba Bogumila od koje su se pronašli ostatci prilikom iskopavanja bunara Abida Zukića ( Otac Ismeta Zukića , djed Zike Zukića i njegove braće) .
Ovi podatci su prnošeni generacijama, a potvrđeni su ovim pronalaskom prilkom iskopa.

Međutim jedno je sigurno , dolaskom Turaka na naša područja i Hrustovo je počelo biti spominjano, a čvrst dokaz je pleme ( Kerim-Aga)  Ćerimović koje potječe od Turskog Age koji je dobio ovaj dio područja pod svoju kontrolu.
Svi turski plemići ili vođe prebacivanjem na naša područja su dobivali u prezimenu nastavak
tako da su se poznavali već po imenu gdje služe i odakle dolaze. A jedan od najpoznatijih Paša Turskog doba kod nas je Mehmed-Paša Sokolović koji je isto došao iz Turske u Bosnu na službu.
Za ostala plemena iz Hrustova se predpostavlja da su došli sa područja današnje Like, dolaskom Turaka, i oni su se naselili na bolja i plodnija mjesta, a sa sigurnošću se tvrdi da su bili muslimani i prije turaka na području Like, a došli su iz vreman, borbe Arapa sa ostalim narodima Evrope i zapadne Azije.

Dolaskom Turaka na naša područja su se uslovi života mnogo poboljšali tako da su se i počeli doseljavati i narodi u i oko turskih teritorija. Stim u vezi na našim područjima je i ostao veliki broj različitih naroda i narodnosti.
Sa sigurnošću znamo da su katolici ostatak Rimljana na našim prostorima, pravoslavci su ostali iza Turaka,  a došli su sa Turcima iz Srbije, Bugarske i ostalih zemalja koje su bile pod turskom vlašću. Oni su došli s poslom to jest kako je koji Aga dolazio na službu tako je sa sobom dovodio sve svoje sluge i Familiju, a većina sluga su bili pravoslavci i oni su svremenom dobivali manje posjede oko Agovskih imanja za svoju odanost prema Agama i ostalim vladajućim strukturama. Pravoslavci su do drugog svjetskog rata pretežno živjeli na rubnim i slabo pristupačnim predjelima gdje su mnogi i ostali. Tako su nastala udaljena mjesta kao : Kozica, Tramošnja, Kljevci, Dabar, Korijenovo, da bi se svremenom selili u neka druga mjesta ili gradove.

U Novijoj istoriji Hrustova je poznato da je Hrustovo pravo zaživjelo prolaskom Austro-Ugarske pruge negdje oko prvog svjetskog rata, koju su AustroUgari napravili snašom radnom snagom da bi iskorištavali prirodna bogatstva iz Grmeča i ostalih djelova od Prijedora do Drvrara.


Naselja u Hrustovu
Hrustovo je naseljeno po plemenima tj po prezimenima, tako da su plemena dolaskom na ova područja uzimali sebi posjede podalje od drugih i tako je Hrustovo postalo rasprostranjeno na velikoj površini, i danas dani je Hrustovo tako naseljeno osim djela gdje je nekad bila Željeznička stanica, koja je naseljena po potrebi tj, kako je ko sebi otvarao neki posao tako se i doseljavao na stanicu i zbog toga stanica ima kao naselje najviše prezimena.
Najčešća prezimena a i najveća su: Keranovići, Kukavice, Merdanovići, Handanovići, Seferovići a postoje još mnogo prezimena ili plemena kao što su:
Begići
Hadžići
Kurbegovići
Kenjari
Fatići
Kljajići
Zukići
Eminići
Kandžići
Dudići
Jelečevići
Bašići
Omanovići
Alići
Mešići
Medići
Kahrimanovići
Šabići
Velići
Amidžići
Ćerimovići
Bečići
Hukanovići
Mehmedovići

Površina Hrustova

Ovako velika površina naselja u Hrustovu je doprinejela i tome da se naselja pretežno koncentrišu na sebe i manje na cjelokupno Hrustovo, i radi velike udaljenosti a slabih komunikacija i povezanosti je vjerovatno i nastao jeoš jedan džemat u Hrustovu, kojeg mi trenutno nazivamo gornji džemat.
Međutim u skorije vrijeme zahvaljujući mlađim generacijama, Hrustovo je postalo mnogo povezanije i složenije, i tako da polako ali sigurno idemo ujedinjenju svih Hrustovljana od Kenjara do Jezeraca,  a to pokazuju i projekti koji su se sproveli i sprovode se ili su u projektiranju, kao voda, telefoni, putevi.

 
Zurück zum Seiteninhalt | Zurück zum Hauptmenü